Krešimir Oblak

Pijanist, aranžer i glazbeni producent KREŠIMIR OBLAK , ( među prijateljima zvan Koda)  rođen je 28. kolovoza 1929. u Zagrebu , gdje je završio gimnaziju i Muzičku školu Vatroslava Lisinskog.  Glazbu je zavolio od najranije mladosti zahvaljujući majci koja je bila profesorica klavira.  Pod jakim utjecajem jazza koji je početkom stoljeća osvajao Europu Oblak je kao 15- godišnjak s Adalbertom Markovićem osnovao orkestar koji se zvao Admira. Po završetku rata bio je pijanist  i aranžer u orkestru Emanon  s kojim je nastupao u Hrvatskom glazbenom zavodu  te nekim  zagrebačkim plesnim dvoranama.S klarinetistom Borisom Sorokinom bio je član kvinteta Ede Utrobičića koji je pratio Ivu Robića na prvim Jugotonovim lomljivim gramofonskim pločama. Početkom pedesetih godina odlazi s Big bandom Stanka Selaka na prvi inozemni  angažman u Beč, gdje stiče i međunarodna iskustva.  1957.godine postaje  glazbeni suradnik za programe zabavne i jazz glazbe Radio Zagreba. Nakon osnivanja  odjela  za glazbenu proizvodnju  Radiotelevizije Zagreb postavljen je za urednika  - producenta Plesnog orkestra Radiotelevizije Zagreb kojeg je vodio Miljenko Prohaska. U nekoliko navrata bio je umjetnički direktor  Festivala zabavne glazbe Jugoslavenske radiotelevizije u Opatiji.

Sudjelovao je u selekciono-prosudbenim  komisijama  Zagrebačkog, Splitskog, Krapinskog i Slavonskog festivala te Melodijama Istre i Kvarnera. Kao producent Plesnog orkestra  ( danas Jazz orkestar HRT-a)  sudjelovao je na velikim europskim Jazz festivalima i turnejama.

Sudjelovao je u organiziranju i realizaciji Pjesme Eurovizije u Zagrebu (1990.). Sve do umirovljenja 1996. godine a i kasnije, Oblak je surađivao s mnogobrojnim  vokalnim i instrumentalnim solistima i grupama te pjevačima od kojih ću zbog prigode spomenuti samo neke kao što su Ivo Robić, Drago Diklić, Gabi Novak, Višnja Korbar, Arsen Dedić, Stjepan Stanić, Tereza Kesovija, Ivica Šerfezi, Radojka Šverko, Josipa Lisac i još mnogi drugi. Posebno treba istaknuti Oblakovu suradnju sa Zdenkom Vučković, koja je 1972. završila brakom i koju je kao producent  i aranžer  vodio  sve do kraja života. Uz producentski posao potrebno je spomenuti Oblakov uređivački rad u Savezu muzičkih udruženja Hrvatske na izdavanju notnih albuma s područja zabavnih i festivalskih notnih izdanja. Sklonost prema jazzu u mladosti utjecala je na Oblakov pijanizam i aranžerski rad koji je bio znalački, vrlo uspješan, dopadljiv i efektan. Pod utjecajem  orkestara Glenna Millera, Lesa Browna, Harrya Jamesa, Woodya Hermana, Nelsona Riddlea i Stana Kentona te njihovih aranžera Oblak je formirao svoj aranžerski opus nagrađivan brojnim nagradama na glazbenim festivalima i natječajima. Preminuo je u Zagrebu 3. siječnja 1914. u 85. godini.  Oblakovi tonski zapisi koji se trajno čuvaju u fonotekama Hrvatske radiotelevizije i Croatia recordsa  (bivšeg Jugotona), te ostalim arhivima u Beogradu i Ljubljani, svjedoče će o Krešimiru Oblaku kao istaknutom predstavniku  hrvatske  zabavne glazbe i jazza 20. stoljeća.

Dubravko Majnarić